Popularna meteorologija
Munje i gromovi
U svijetu u kome živimo mnogo je opasnih pojava. Jedna od njih je i munja. Malo je onih koji ostaju ravnodušni kad njen bljesak propara nebesko prostranstvo. Moć munje prepoznata je davno, davno, pa munje i gromove nalazimo u svjetskoj mitologiji, gdje ih predstavljaju mahom najmoćniji bogovi, čime se od davnina pokazuje poštovanje prema toj snažnoj prirodnoj pojavi. Tako je, primjerice, bog munje u grčkoj mitologiji Zeus, a u norveškoj Thor.
Iako se munje proučavaju od davnina, i nakon niza od nekoliko stotina, pa čak i tisuća godina, najmanje su istražen i najmanje razumljiv fenomen na Zemlji. Svake sekunde na kugli zemaljskoj sijevne oko milijun munja, no samo stotinjak pogađa tlo.
Štete prouzročene udarom munje rastu iz godine u godinu, pa se samo u Europi iznosi mjere milijardama eura. Statistički, svaki četvorni kilometar Zemljine površine godišnje pogode barem tri munje.
Pod grmljavinom podrazumijevamo i vizualni (munje) i zvučni (grmljenje) efekt. Bez obzira da li je munja pozitivna ili negativa, grmljenje se razvija na isti način. Grmljenje je zvučni val nastao od velike topline stvorene munjom (temperatura munje doseže i 30.000 °C). Električni izboj u trenutku zagrije zrak oko sebe, a zrak se zagrijavanjem širi. Što se brže zagrijava, to se brže širi, ako se zrak zagrije na 30 000 stupnjeva u vrlo kratkom vremenu, dolazi do eksplozivne ekspanzije. Zrak se tako brzo širi da stlačuje zrak ispred sebe i formira zvučni val.
Kad munja udari, val se javlja u svakoj točki munje, i ako je munja u blizini, zvučat će kao vrlo kratak prasak, no ako je munja udaljena, zvuk se rasteže i smanjuje mu se intenzitet, te do slušatelja dolaze zvukovi s različitih točaka munje, zbog čega kombinacija valova slušatelju koji je jako udaljen zvuči kao kontinuirano tutnjanje. Inače se grmljenje može čuti i do 16 km daleko od munje, a koliko će se daleko čuti, ovisi o temperaturi zraka.
Fotografije: pixabay.com
