Popularna znanost
Zašto dabrovi grade brane?
Ako su dabrovi po nečemu poznati, onda je to po njihovoj fantastičnoj vještini gradnje riječnih brana! Ali, zašto ih grade? I kakve to ima veze s klimatskim promjenama?
Izvor fotografije: pixabay.com
Dabrovi su debeljuškasti, prilično veliki glodavci, kratkih nožica i mase 18 do 36 kilograma. Na kopnu prilično nezgrapni, u vodi su fantastični plivači, pravi virtuozi! I to ih na kopnu čini vrlo ranjivima, lakim i slasnim plijenom predatora. Međutim u vodi su gotovo nepobjedivi i mogu zadržati dah deset do petnaest minuta!
Mislim da već naslućujete odgovor: gradeći brane, dabrovi pregrađuju riječne tokove stvarajući jezerca dovoljno prostrana i duboka da se u njima mogu sakriti! Ona su njihova sigurnosna zona!
Ali to nije sve! Pregrađujući riječne tokove, dabrovi poplavljuju okolni teren kako bi sigurno došli do svog glavnog izvora hrane: koru, lišće i grančice drveća te vodene biljke. Ne samo da pregrađuju riječne tokove i stvaraju umjetna jezerca nego kopaju i kanale koji ih mogu dovesti bliže izvoru hrane, ali i kojima mogu lakše transportirati građevni materijal.
Žive li dabrovi u svojim branama? Ne!
Dabrovi grade svoje nastambe uz obale - kućice iskopane na obalama ili napravljene od granja, trave i mahovine. Obično žive u malim kolonijama ili porodicama od, u prosjeku, pet članova.
Dabrove brane ne koriste samo njihovim kreatorima već i mnogim drugim vrstama. One usporavaju vodu i duže je zadržavaju u krajoliku čime pretvaraju jednostavne potoke u uspješne močvarne ekosustave. Količina hrane i vode koja je dostupna u njihovim močvarama čini ih idealnim staništem za mnoge različite vrste. To je dio razloga zašto su dabrovi ono što se naziva ključnom vrstom.
Izvor fotografije: pixabay.com
"Kada njihove brane usporavaju vodu, dio se pohranjuje u tlo, gdje joj korijenje biljaka može pristupiti čak i tijekom suše", kaže Emily Fairfax, ekohidrologinja na California State University Channel Islands u Camarillou. "To pomaže održati vegetaciju bujnom, tako da kada počnu šumski požari, kompleksi dabrova su jedinstveno otporni na gorenje. Ove „mrlje“ otporne na vatru pomažu u očuvanju netaknutih ekosustava, pružaju utočište životinjama koje ne mogu pobjeći, odletjeti ili otplivati od vatre, stabiliziraju riječne obale nakon požara i pomažu pri hvatanju i taloženju pepela i sedimenta koji nakon požara lebde u potocima."
Osim toga, vegetacija nastala zbog dabrovih brana može iz zraka povući glavni staklenički plin - ugljični dioksid. Kada se svi ovi podaci vezani uz dabrove stave zajedno, "nevjerojatno je koliko su dabrovi dobro prilagođeni ne samo da prežive klimatske promjene, već i da naprave neke od poslova prilagodbe klimatskim promjenama koje smo mi, ljudi, sami pokušavali obaviti“ kaže Fairfax te nastavlja "Moj je veliki zaključak da nismo sami u našim naporima da obnovimo ekosustave i izgradimo otpornost na klimatske promjene. Dabrovi, a vjerojatno i drugi inženjeri ekosustava i ključne vrste, rade slične stvari kroz svoje vlastite urođene sposobnosti. Više će se napredovati ako radimo s njima, a ne protiv njih."
Na kraju, dobro razmislite kada vam netko opet kaže da su dabrovi, donedavno ugrožena vrsta, štetočine!
Izvor fotografije: pixabay.com
Naslovna fotografija: National Geographic
